Nova prilika ili ekološki rizik? Jeftini dizelaši iz EU mogli bi preplaviti BiH tržište
Evropska unija planira uvesti stroge mjere za starija dizelska vozila, što bi moglo izazvati značajne promjene na tržištu polovnih automobila u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama regiona koje nisu članice EU. Prema najavama, nova regulativa će posebno pogoditi vozila starija od deset godina, a fokus će biti na onima koja nemaju DPF filtere – uređaje koji značajno smanjuju emisiju štetnih čestica iz dizel motora.
Stručnjaci upozoravaju da će novi tehnički standardi i rigorozniji pregledi u EU natjerati milione vlasnika vozila da donesu tešku odluku: platiti skupe popravke ili prodati automobile. Zamjena DPF filtera, koji je obavezan za vozila koja žele zadovoljiti Euro 5 i Euro 6 standarde, može koštati između 1.000 i 2.500 eura – iznos koji mnogi vlasnici starijih dizelaša nisu spremni platiti.
Milioni vozila na putu prema Balkanu
Prema podacima Evropske agencije za okoliš, u EU i dalje vozi više od 35 miliona dizelskih automobila proizvedenih prije 2015. godine, od kojih mnogi ne zadovoljavaju nove ekološke norme. Ukoliko EU usvoji predložene mjere, ogroman broj tih vozila mogao bi završiti na tržištima istočne Evrope, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i druge zemlje koje još uvijek nemaju striktne zabrane za uvoz starijih dizelaša.
Takav razvoj situacije mogao bi imati dvostruki efekat. S jedne strane, domaći kupci bi mogli profitirati zahvaljujući nižim cijenama vozila – jer se očekuje pad tržišne vrijednosti polovnih dizelaša. S druge strane, uvoz velike količine vozila koja emituju više štetnih gasova mogao bi dodatno pogoršati problem zagađenja zraka u regiji, koja se već suočava s ozbiljnim ekološkim izazovima, posebno tokom zimskih mjeseci.
Ekološki izazovi i zakonske praznine
Dok zemlje EU sve više podstiču prelazak na električna i hibridna vozila, balkanske zemlje još uvijek nisu uspostavile efikasne mehanizme za kontrolu kvaliteta uvezenih polovnih vozila. Zakon o zaštiti okoliša u BiH, primjerice, omogućava uvoz dizelaša koji ispunjavaju minimalne Euro 4 standarde, što je daleko ispod trenutnih evropskih normi.
U tom kontekstu, BiH i zemlje regije mogle bi postati „utočište“ za automobile koje EU više ne želi na svojim cestama. Dugoročno gledano, to bi moglo dovesti do potrebe za novim zakonima i strožijim tehničkim pregledima kako bi se ublažile negativne posljedice.
Zaključak: Jeftinije, ali po koju cijenu?
Iako ova situacija nudi potencijalnu priliku za građane s manjim budžetom da kupe automobil po povoljnijoj cijeni, važno je razmotriti i širu sliku. Niže cijene ne znače uvijek bolji izbor, posebno kada su u pitanju vozila s višim nivoom emisije štetnih gasova i visokim troškovima održavanja. Za mnoge vozače u BiH ovo će biti dilema između kratkoročne uštede i dugoročne odgovornosti – kako za vlastiti budžet, tako i za okoliš.
VijestInfo
Objavi komentar