U petak, 11. jula, širom svijeta je obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici – tragičnog događaja koji se duboko urezao u kolektivnu svijest građana Bosne i Hercegovine, regije i šire međunarodne zajednice. Dok su brojne institucije, organizacije i zajednice izražavale pijetet prema žrtvama, posebnu pažnju privukla je činjenica da su zastave Bosne i Hercegovine na ambasadama i konzularnim predstavništvima ostale na vrhu jarbola, bez spuštanja na pola koplja.
Za razliku od prethodnih godina, kada su diplomatsko-konzularna predstavništva dobijala jasne instrukcije da na dan 11. jula spuste zastave na pola koplja, ove godine takva uputa izostala je. Kako su prenijeli mediji, Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije izdalo direktnu naredbu za spuštanje zastava, već je ambasadama upućena preporuka da godišnjicu obilježe "na primjeren način, sa pijetetom i dostojanstveno".
Ova promjena izazvala je iznenađenje među nekim zaposlenicima DKP mreže koji su, u ranijim godinama, koristili zvanične instrukcije kao osnov za postupanje, naročito u slučajevima kada su postojale različite interpretacije ili otpori unutar misija.
Obilježavanje 11. jula ove godine imalo je i poseban međunarodni značaj, budući da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija u maju 2024. usvojila Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Tim povodom, u sjedištu UN-a održana je komemoracija kojoj je prisustvovao i šef bosanskohercegovačke diplomatije Elmedin Konaković, zajedno s brojnim predstavnicima međunarodne zajednice.
Ipak, izostanak formalnog proglašenja Dana žalosti na državnom nivou, kao i nedostatak jedinstvene prakse unutar institucija BiH, ostavili su dojam podijeljenosti u pristupu ovoj važnoj godišnjici. Iako su entiteti i pojedine institucije na različite načine obilježile dan sjećanja, dio javnosti izrazio je razočaranje što nije bilo konsenzusa na nivou države.
Srebrenica je odavno postala simbol ne samo bola i tragedije, već i globalne borbe za istinu, pravdu i očuvanje sjećanja. U brojnim gradovima širom svijeta, uključujući New York, London, Berlin i Istanbul, organizovane su komemoracije, izložbe i edukativni događaji u znak solidarnosti s porodicama žrtava. Ta podrška međunarodne zajednice još jednom potvrđuje da Srebrenica nije samo lokalna rana, već univerzalna opomena čovječanstvu – da se zločini takvih razmjera ne smiju zaboraviti niti relativizirati.
U vremenu kada su istina i činjenice često podložne političkim manipulacijama, odgovornost za njegovanje kulture sjećanja postaje zadatak svih – i pojedinaca i institucija.
Vijest Info
Objavi komentar