Carine na uvoz robe iz BiH sada iznose visokih 30 posto
Od danas su na snazi nove carinske mjere koje je uvela administracija američkog predsjednika Donalda Trampa, a koje će imati dalekosežne posljedice po međunarodnu trgovinu. Odluka o povećanju uvoznih taksi zahvatila je više od 70 zemalja širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, za čiju robu sada važi carinska stopa od 30 posto, piše poslovni sajt BiznisInfo.
Mjere su stupile na snagu tačno u 00:01 po lokalnom vremenu (GMT-4), a carine u rasponu od 10 do čak 50 posto sada se primjenjuju na robu iz brojnih država. Kako navodi ABC News, ovaj potez predstavlja značajno proširenje Trampove ekonomske politike, koja za cilj ima smanjenje američkog trgovinskog deficita i jačanje domaće industrije.
Predsjednik Tramp je, uoči primjene mjera, poručio putem društvenih mreža:
“Ponoć je! Milijarde dolara od carina sada stižu u Sjevernu Ameriku!”
Među najpogođenijim partnerima su Kanada, za koju je uvedena carina od 35 posto, te Brazil – veliki izvoznik kafe – koji je sada suočen s kombinovanom stopom od čak 50 posto (40 posto prema novoj uredbi, plus prethodna osnovna carina od 10 posto).
Indija se trenutno suočava sa stopom od 25 posto, ali prema najavama iz Bijele kuće, ta cifra će biti udvostručena na 50 posto do 27. avgusta. Ovo je, prema Trampovim riječima, „kaznena mjera“ zbog nastavka uvoza ruske nafte usred rata u Ukrajini.
Prema obavještenju iz Bijele kuće, carinske stope se neće primjenjivati na robu koja je već otpremljena brodovima do 7. avgusta, pod uslovom da u Sjedinjene Države stigne najkasnije do 5. oktobra.
Nove tarife su određene u skladu sa visinom trgovinskog deficita koji Sjedinjene Američke Države imaju sa pojedinim državama, navode američki zvaničnici. Bijela kuća je saopštila da su već postignuti sporazumi s nekim zemljama, uključujući i članice Evropske unije, čime su one izuzete iz novog režima carina.
– Predsjednik i njegov tim za međunarodnu trgovinu žele najbolje moguće uslove za američke radnike i potrošače – izjavila je portparolka Bijele kuće, Karolin Levit.
Međutim, ekonomski stručnjaci upozoravaju na moguće negativne posljedice za američka domaćinstva. Prema analizi nezavisnog istraživačkog centra Yale Budget Lab, nove carine bi mogle godišnje povećati troškove prosječnog američkog domaćinstva za oko 2.400 dolara.
Uvođenje ovakvih mjera moglo bi imati i dugoročne posljedice za globalnu ekonomiju, posebno za zemlje u razvoju koje zavise od izvoza u SAD. Bosna i Hercegovina se, u ovom kontekstu, suočava s dodatnim izazovima u izvoznom sektoru, posebno u oblastima tekstila, metala i poljoprivrednih proizvoda.
Vijest Info
Objavi komentar