Drva nikad skuplja: Metar dosegao 165 KM

Grijanje postaje luksuz: Ogrjev u BiH dostigao rekordne cijene

Kako se približava sezona grijanja, stovarišta i oglasnici sve češće nude cijepana drva po cijeni od 165 KM za metar, a mnoge porodice već sada računaju troškove i strepe od predstojeće zime. U prosjeku, domaćinstvu koje se grije na drva potrebno je između četiri i šest metara po sezoni, što znači da ogrjev samo u startu može koštati od 660 pa sve do blizu 1.000 maraka.

Prodavači pravdaju visoke cijene troškovima sječe, transporta i goriva, ali i strožijim pravilima oko koncesija i dozvola. S druge strane, kupci ističu da su plate male, a zime duge, pa svako traži načine da uštedi: neki se odlučuju za neiscijepana drva pa ih sami obrađuju, drugi dijele troškove s komšijama, dok treći kupuju svježije, jeftinije drvo i kasnije se muče sa slabijom toplotom i vlagom u dimnjacima.

Za penzionere i porodice s više djece ovo je posebno težak trenutak – paralelno treba završiti zimnicu, platiti knjige za školu i obezbijediti ogrjev. Snalažljivost je jedina opcija: akontacija danas, isporuka za nekoliko dana, a najbolje što se može naći je suha bukva ili grab, jer ko se jednom opekao sa sirovim drvetom, više ne ponavlja grešku.

Stručnjaci iz šumarstva upozoravaju i na sve češću “sivu zonu” – sječu na crno, koja donosi višestruke posljedice: od kazni i degradacije šuma do erozije tla i klizišta. Dugoročno, najbolji recept je planirati na vrijeme: oni koji su ogrjev nabavili u proljeće, dobili su povoljniju cijenu i kvalitetnije drvo, pa će im i zimske vatre biti dugotrajnije i isplativije.

Realnost, međutim, ostaje nepromijenjena: 165 KM za metar drva postala je nova granica izdržljivosti za većinu kućnih budžeta. Hoće li cijene još rasti zavisi od troškova goriva, potražnje i od toga kakva nas jesen očekuje.

U vremenu kada energenti postaju sve skuplji, a plate i penzije teško prate rast troškova života, pitanje grijanja postaje jedno od ključnih za svako domaćinstvo. Građani se sve više okreću alternativnim izvorima toplote poput peleta, briketa ili toplotnih pumpi, ali drvo i dalje ostaje najdostupniji i najčešći izbor. Ukoliko ne dođe do stabilizacije cijena i dugoročnijeg rješenja na energetskom tržištu, svaka zima u BiH mogla bi sve više ličiti na luksuz, umjesto na osnovnu životnu potrebu.

Vijest Info