U Banjaluci, iako postoji obaveza i ozbiljna opasnost od požara i trovanja, tek nešto više od hiljadu domaćinstava redovno čisti svoje dimnjake. Direktor preduzeća “Plamen” Goran Karalić naveo je da u gradu postoji više od 50.000 dimnjaka, ali da je interesovanje građana za redovno čišćenje i dalje nisko.
– Godišnje imamo oko 1.000 poziva. U jesen i zimu je više posla, ali tokom ostatka godine odziv je slab. Redovno održavanje dimnjaka ne samo da poboljšava efikasnost grijanja, nego i sprečava trovanja i požare – rekao je Karalić.
Naglasio je da se dimnjak mora očistiti barem jednom godišnje, uz preporuku da se redovno provjeravaju i peći, kotlovi te ventilacija, kako bi sistem grijanja bio siguran i ispravan.
Prema njegovim riječima, javne ustanove uglavnom poštuju zakonske obaveze, dok je kod privatnih preduzeća i građana situacija znatno lošija. Dimnjačar Mladen Đurić dodaje da oko 30 posto poziva dolazi od stalnih mušterija, 50 posto od onih koji zovu svake druge godine, dok su ostali novi korisnici.
Đurić kaže da mnogi građani odustanu kada čuju cijenu od 50 KM, jer očekuju da će usluga biti jeftinija kao ranijih godina. U preduzeću “Plamen” trenutno rade tri dimnjačara, a sličan broj djeluje i samostalno u Banjaluci.
Za one koji ne čiste dimnjak predviđene su novčane kazne: za fizička lica od 100 do 600 KM, za pravna od 500 do 7.000 KM, za odgovorno lice u firmi od 200 do 1.800 KM, a za samostalne preduzetnike od 200 do 1.000 KM.
Redovno čišćenje dimnjaka, poručuju stručnjaci, ne bi se trebalo posmatrati kao trošak, već kao ulaganje u sigurnost doma i zdravlje ukućana. Uz minimalan godišnji izdatak, mogu se spriječiti velike materijalne štete, požari i trovanja, koji svake zime odnose ljudske živote.
Vijest Info
Objavi komentar