BiH propušta šansu za modernizaciju željeznica, Forto ostaje pasivan
Bosna i Hercegovina mora ubrzano raditi na prelasku sa cestovnog na željeznički transport, što se jasno pokazalo tokom blokada cestovnih prijevoznika, kada je ekonomija pretrpjela značajne gubitke. Iako su reformski procesi i ulaganja predviđeni Planom rasta, stanje na prugama pokazuje da se ključni potezi i dalje odgađaju. Odgovornost u ovom segmentu leži i na ministru komunikacija i prometa BiH Edinu Forti, čije aktivnosti javnost još uvijek ne prepoznaje kao konkretne korake prema modernizaciji željeznica.
Entitetske željeznice bilježe višemilionske gubitke i gomilaju dugove, dok vozovi i dalje saobraćaju na prugama starim decenijama. “Nekada smo imali 3.500 kilometara pruga, a danas željeznice gotovo da ne postoje”, upozorava Ešref Gačanin iz Udruženja konsultanata inžinjera BiH.
Pad obima transporta tereta najbolje ilustruje činjenica da su Željeznice Federacije BiH sa nekadašnjih deset miliona tona roba spale na svega šest. Veliki dio tereta preuzeli su cestovni prijevoznici, što povećava troškove, oštećuje putnu infrastrukturu i stvara dodatno zagađenje okoliša. Stručnjaci ističu da bi nekoliko vozova dnevno moglo zamijeniti stotine kamiona na cestama, ali ta prednost ostaje neiskorištena.
Profesor Osman Lindov naglašava da društvo nije shvatilo značaj željeznice, dok Namir Mahmutović iz ŽFBiH podsjeća da desetine željezničkih cisterni već tri decenije stoje neiskorištene.
Industrijski giganti poput Cementare Kakanj, ArcelorMittala i GIKIL-a robu i dalje transportuju preko Luke Ploče, ali željeznice nisu samo unutrašnja potreba – one su i ključna poveznica sa evropskim tržištem. Uprkos tome, ministar Forto zasad ne nudi konkretne mjere kako bi se bh. pruge uključile u evropske tokove.
Sam Forto ističe da će u okviru Plana rasta projekti biti bodovani prema prioritetima, ali ne može potvrditi da će željeznički projekti dobiti prednost. Stručnjaci upozoravaju da bez jasnog političkog vođenja i ulaganja, željeznice BiH neće dostići ni regionalni nivo razvoja.
Dok susjedne zemlje uvode moderne vozove i elektrificiraju mreže, u BiH vozovi i dalje voze 30 kilometara na sat, a električne lokomotive stoje u garaži. Nedostatak sistemskog pristupa i ulaganja proteklih 30 godina jasno pokazuje da bez odlučnijih poteza ministra Forte i resornog ministarstva – napretka neće biti.
Vijest Info

Objavi komentar