Godišnjica deblokade Mostara: Dan kada je narod ustao u borbi za opstanak
Na današnji dan, 30. juna 1993. godine, u zoru je započela vojna operacija koja se smatra jednom od ključnih prekretnica u historiji Mostara – deblokada istočnog dijela grada. Tada je više od 50.000 ljudi, izmučenih opsadom i glađu, bilo na rubu snage, okruženo snagama HVO-a i HV-a, s jedne, i velikosrpskim agresorom s druge strane.
Uprkos izostanku pomoći izvan Mostara i potpunoj izolaciji, građani i pripadnici Armije RBiH odlučuju se na samostalno organiziranje i vojnu akciju proboja. U knjizi “Heroji Mostara” zapisano je kako je upravo to zajedništvo naroda i vojske, kao i uvjerenje u ispravnost borbe za domovinu, bilo ključ opstanka.
Planiranje operacije počinje krajem maja, a ključni trenutak bila je tajna dostava municije iz pravca Konjica. Grupa boraca, uz pomoć lokalnog stanovništva i brigada iz Bjelimića i Drežnice, organizovala je rizičan plan dostave municije pomoću konja, koji su, krećući se noću preko planine Velež, uspjeli dopremiti prijeko potrebnu pomoć u Mostar.
U zoru 30. juna, počinje akcija deblokade. Prva mostarska brigada, predvođena komandantom Midhadom Hujdurom Hujkom, napada Sjeverni logor (kasarnu “Mostarski bataljon”) i uspješno ga osvaja. Napad je bio iznenađenje za protivničke snage koje su se djelimično predale, a djelimično povukle. Time je probijen obruč i grad ponovo povezan s ostatkom slobodne teritorije.
Nažalost, cijena slobode bila je visoka. Tog dana poginuo je legendarni Hujka, zajedno s desetinama saboraca. Prema podacima Organizacije porodica šehida, tokom trodnevnih borbenih dejstava za deblokadu Mostara, poginula su ukupno 42 borca Armije RBiH.
Deblokada Mostara imala je ogroman strateški značaj. Osim oslobađanja Sjevernog logora i Bjelopoljske kotline, akcijom su otvoreni novi koridori za snabdijevanje i povezivanje s Konjicom, Jablanicom i Sarajevom. Time je uspostavljen kontinuitet teritorije pod kontrolom Armije RBiH.
Operacija je bila u potpunosti izvedena vlastitim snagama i organizovana iznutra – bez vanjske pomoći. To je dodatno učvrstilo moral, kako među borcima, tako i među stanovništvom. Iako su granatiranja i teror nad gradom nastavljeni, duh otpora je ojačao.
Posebnu simboliku nosi i činjenica da su mnogi Bošnjaci tada napustili redove HVO-a i priključili se Armiji RBiH, prepoznajući iskrenost borbe za očuvanje Bosne i Hercegovine kao zajedničke domovine svih njenih građana.
Mostar je nakon ove operacije “prodisao”. Stvorena je logistička baza na Glogovu, uspostavljen vod konjovodaca za dostavu hrane i municije, a povezanost s ostatkom zemlje učinila je dalju odbranu grada realnijom.
Deblokada Mostara ostat će zauvijek zapamćena kao simbol hrabrosti, otpora i samostalne borbe naroda koji nije pristao na poraz, ni na izdaju.
Vijest Info
Objavi komentar