U službenom dokumentu BH Telecoma, javnog preduzeća u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, jasno je vidljivo kako se raspoređuju milionski budžeti za oglašavanje. Na osnovu javnog poziva za 2025. godinu, većina ugovora za vanjsko oglašavanje dodijeljena je marketinškim agencijama iz Banje Luke, dok su sarajevske kompanije, iako iz glavnog grada i centra Federacije, dobile gotovo simboličan dio kolača.
Od ukupno osam firmi koje su potpisale ugovore s BH Telecomom, tri su iz Sarajeva — City Mark Plus d.o.o., Max Media d.o.o. i Tapgset d.o.o., a tri iz Banje Luke — Info Media Group d.o.o., Metromedia d.o.o. i Nova oprema d.o.o. Također, ugovor je potpisan s JP Međunarodni aerodrom Sarajevo. Zanimljivo je da se kompanija Metromedia d.o.o. pojavljuje i u Sarajevu i u Banjoj Luci, a jedan od osnivača sarajevske firme je Svetoljub Lović iz Beograda, što ukazuje na povezanost s banjalučkom firmom istog imena.
Uslovi javnog poziva bili su zahtjevni i detaljni. Ponuđači su morali dokazati da imaju na raspolaganju preko 50 City Light oglasnih površina, LED oglašavanje na više lokacija, preko 100 billboard površina, kao i velike formate poput superboarda, megaboarda i wallscapea u gradovima poput Sarajeva, Tuzle, Mostara, Banje Luke i Zenice. Traženo je i oglašavanje na banderolama te unutar i na vanjskim površinama vozila javnog prevoza — autobusa, tramvaja i trolejbusa — u većim gradovima širom Bosne i Hercegovine, uključujući i oglašavanje na tramvajskim stajalištima.
Info Media Group iz Banje Luke već ima etablirano prisustvo u Sarajevu, posebno u sistemu GRAS-a, gdje koristi LED ekrane i prostor u vozilima, a poznato je da je za to dobila podršku određenih političkih krugova, među kojima se izdvaja SDP.
Ova raspodjela oglasnog budžeta nije samo broj na papiru — firmama iz Republike Srpske ide najveći dio sredstava, dok su sarajevske i druge firme iz Federacije znatno marginalizirane. To je posebno problematično imajući u vidu da BH Telecom ima sjedište u Federaciji i ostvaruje većinu prihoda upravo na njenom području. Još veći razlog za zabrinutost je potpuno izostavljanje renomiranih oglašivačkih kompanija iz Federacije, poput Europlakata i drugih, koje već godinama aktivno učestvuju u ovakvim javnim tenderima.
U dokumentima BH Telecoma nije bilo jasno prikazano kako su bodovani i ocijenjeni ponuđači, niti je bilo objašnjenja zašto su baš ove firme izabrane. Nedostatak transparentnosti ozbiljno narušava integritet cijelog procesa i otvara prostor za sumnje o političkim utjecajima.
Posebno zabrinjava činjenica da je ovaj proces potpisao generalni direktor BH Telecoma, Amel Kovačević (NIP), koji se u javnosti često predstavlja kao zaštitnik državnih i bošnjačkih interesa. Ipak, milioni konvertibilnih maraka iz javnog budžeta završavaju u firmama iz entiteta čiji politički lideri godinama osporavaju suverenitet Bosne i Hercegovine.
Na kraju, ostaje ključno pitanje: djeluje li BH Telecom u interesu građana Federacije BiH, koji finansiraju ovaj javni servis, ili u korist privatnih i politički povezanih struktura iz Republike Srpske? Ovo pitanje nije samo ekonomsko — ono je i političko, moralno i pravno.
Ovakva praksa ne samo da narušava povjerenje građana u javna preduzeća, već dugoročno ugrožava razvoj i ekonomsku stabilnost Federacije BiH. Transparentnost, pravičnost i odgovorno upravljanje javnim sredstvima trebaju biti prioriteti svakog javnog subjekta, posebno onih koji upravljaju milionskim budžetima. Samo na taj način možemo osigurati da sredstva za oglašavanje budu iskorištena u korist svih građana, a ne usko političkih ili poslovnih interesa.
NAP/Vijest Info
Objavi komentar